- Da li želite da iskusite svijet super mega popusta?
- Isprobajte Club 5* sada
- Već ste član?Kliknite ovdje
- Već imate nalog?Prijavi se
- Nova ste mušterija?Registruj se
Da li i vi pripadate grupi ljudi koja stalno gubi ključeve? Da li često zaboravljate na sastanke koje ste dogovorili? Da li vam se desi da usred rečenice jednostavno zaboravite šta ste htjeli da kažete? Ako su vam sve nabrojane situacije prilično poznate – vjerovatno za to krivite loše pamćenje ...
Da li i vi pripadate grupi ljudi koja stalno gubi ključeve? Da li često zaboravljate na sastanke koje ste dogovorili? Da li vam se desi da u sred rečenice jednostavno zaboravite šta ste htjeli da kažete? Ako su vam sve nabrojane situacije prilično poznate – vjerovatno za to krivite loše pamćenje ...
Ali niste u pravu! Niko zaista nema loše pamćenje.
Baš kao i ostalim delovim i organima našeg tijela i mozgu je potreban redovan trening i briga, jer se radi o najvažnijem organu u ljudskom tijelu. Ovo možemo reći bez pretjerivanja, jer je upravo mozak organ koji kontroliše i nadzire sve ostale funkcije organizma. Pored toga, ukoliko bilo šta u vezi sa mozgom pođe po zlu, ne postoje ljekovi koji u tome mogu zaista da pomognu.
Ukoliko brinemo o svom organizmu, živimo i hranimo se zdravo, već samim tim dosta doprinosimo zdravlju mozga. Najlakši način za poboljšanje memorije je da mozak redovno snabdijevamo svim neophodnim supstancama, esencijalnim za njegovo pravilno funkcionisanje. Grupe nutrienata, kao što su:
važne su za naš mozak, jer sadrže veliku količinu antioksidanata. Takva hrana pomaže da mozak zaštitimo od slabljenja memorijske funkcije do koje dolazi starenjem organizma.
Postoje i prirodni aditivi ishrani, koji su se pokazali efikasnim u borbi protiv problema sa pamćenjem.
Najbolji i najsigurniji efekat ima Ginko biloba, koju ljekari danas u mnogim zemljama svijeta često prepisuju kod bolesti koje utiču na pamćenje, poput Alchajmerove.
Naš mozak je često u situaciji da treba da pamti tone informacija i podataka, a pri tom novi podaci i utisci stalno pristižu, biće mu potrebno da se odmori, tako da moramo naći neki odgovarajući način da ga opustimo.
Ukoliko zapisujete datume i sate kada treba da se sastanete sa nekim ili završite neke svoje obaveze, to znači da rasterećujete mozak, koji ne mora stalno da pohranjuje ove informacije negdje u aktivnoj svijesti. Na taj način pomažete mozgu da pamti i neke detalje, kao npr. gdje ste juče spustili ključeve od kola.
Mozak možete opustiti i tako što ćete se potruditi da razumijete stvari koje treba da zapamtite. Stvari koje razumijemo i koje smatramo logičnim, mozak će zapamtiti lakše i za kraće vrijeme.
Ljudski mozak radi maksimalnim kapacitetom samo u jednom kratkom periodu vremena, a zatim mu moramo dozvoliti da se odmori. Pogrešno je učiti odjednom mnogo stvari i po nekoliko dana sjedeti satima ispred računara ili nad knjigom. Sinaptičke veze u mozgu nisu u stanju da budu potpuno aktivne tako dugo, te se sposobnost pamćenja u takvim slučajevima kontinuirano smanjuje.
Mozak radi na principu proizvođenja sinaptičkih veza. Svaka nova informacija koju mozak primi, stvara nove sinaptičke veze, čija je funkcija da memorišu određeni podatak. Ukoliko neka od sinaptičkih veza tokom vremena otkaže, mozak će pokušati da isti podatak zapamti kroz druge sinaptičke veze.
Važno je znati da svaki podatak pamtimo na različite načine i tako stvaramo pomoćne veze, koje će nam pomoći da se nečega prisjetimo i kada osnovna sinaptička veza zakaže. Na taj način pamtimo i one informacije koje bi, da idu preko jedne sinaptičke veze, ukoliko ona zakaže, bile zauvijek izgubljene.
Sadržaj ovog članka je čisto informativan i ne može zamijeniti mišljenje ljekara.