Preporučeni proizvodi
Preporučeni proizvodi
Mnogo ljudi ima čvrsta ubjeđenja i vrlo pogrešna shvatanja po pitanju spavanja i sna ili nedostatka istog. Većina ovakvih shvatanja formirana su životom u neispavanom postindustrijskom društvu…
Mnogo ljudi ima čvrsta ubjeđenja i vrlo pogrešna shvatanja po pitanju spavanja i sna ili nedostatka istog. Većina ovakvih shvatanja formirana su životom u neispavanom postindustrijskom društvu…
Narodna fondacija za spavanje je sastavila spisak uobičajenih mitova o snu i činjenice koje ih potkrepljuju.
Pogrešno. Istina je da je za većinu ljudi hrkanje bezopasna stvar, ali za neke to može biti simptom smrtonosnog poremećaja po imenu apneja, pogotovo ako je praćeno teškom dnevnom pospanošću. Apneju karakterišu pauze u disanju koje sprečavaju ulazak ili izlazak vazduha kroz disajne kanale.
Ljudi sa apnejom se često bude noću jer gube dah. Pauze u disanju smanjuju nivo kiseonika u krvi, otežavaju rad srca i kardiovaskularnog sistema, i povećavaju rizik od drugih kardiovaskularnih oboljenja. Često ili redovno hrkanje je direktno povezano sa hipertenzijom.
Gojaznost i veliki podvratak mogu doprineti apneji. Apneja se može izliječiti; kod muškaraca i žena koje glasno hrču, pogotovo ako su primjećene pauze u hrkanju, preporučena je posjeta ljekaru.
Nije baš istina. Stručnjaci kažu da nam treba 7-9 sati sna svakog dana da budemo zdravi i vitalni. Pojam čestog nedostatka sna i nadoknađivanja kada imamo vremena za to je jednostavno pogrešan. Kada nemamo dovoljno sna, mi gomilamo dug prema snu koji može doći po svoje ako postane prevelik.
Rezultat nedostatka sna je povezan sa zdravstvenim problemima kao što su gojaznost i visoki krvni pritisak, negativno raspoloženje i ponašanje, umanjena produktivnost i bezbjednosni problemi u kući, na poslu i na putu.
Ovo može biti recept za katastrofu. Ove metode su neefikasne i mogu dovesti do nezgoda. Kada smo pospani na putu, najbolji recept je siđemo sa puta odremamo 15-45 minuta na nekom sigurnom mjestu.
Pića sa kofeinom mogu pomoći da se prevaziđe pospanost na kraći vremenski period. Međutim, potrebno je oko 30 minuta da se osjete efekti. Najbolja prevencija za pospanu vožnju je dobar san noć prije Vašeg putovanja.
Prema ekspertima za san, tinejdžerima je potrebno barem 8.5-9.25 sati sna svake noći, za razliku od neophodnih sedam do devet sati sna u prosjeku, tokom noći za odrasle. Njihovi unutrašnji biološki satovi ih takođe drže budne kasno uveče, a pospane kasnije ujutru.
Međutim, mnoge škole počinju sa časovima rano ujutru, kada tinejdžersko tijelo želi da spava. Kao rezultat, mnogi tinejdžeri dođu u školu previše pospani da bi bili u stanju da uče, što i nije njihova greška.
Mnogo ljudi povezuje nesanicu sa poteškoćom da se spava noću, primorani da ostanu budni gledajući TV. To je samo jedan dio slike međutim – jedan od četiri simptoma uglavnom povezanih za nesanicu. Drugi simptomi uključuju buđenje vrlo rano i nemogućnost da ponovo zaspimo, redovno buđenje i buđenje kada se ne osjećamo svježe.
Nesanica može biti simptom poremećaja sna ili drugih medicinskih ili psiholoških/psihijatrijskih problema, i često se može izliječiti. Kada se pojave simptomi nesanice više puta u toku nedjelje i utiču na svakodnevne funkcije, simptome bi trebalo raspraviti sa doktorom ili drugim zdravstvenim radnicima.
Prekomjerna pospanost tokom dana je uslov gdje se pojedinac osjeća vrlo pospano i ima potrebu da spava kad bi trebalo da bude potpuno spreman i budan. Ovaj uslov, koji se može pojaviti čak i nakon dovoljne količine sna noću, može biti znak skrivenog medicinskog stanja ili poremećaja sna kao što su narkolepsija ili apneja.
Ovi problemi su često izliječivi i oko simptoma treba porazgovarati sa ljekarom. Pospanost preko dana može biti opasna i dovodi osobu u rizik tokom vožnje, povrede i bolesti i može dovesti do mentalnih poremećaja, emocionalnih poremećaja i drugih tjeskoba.
Daleko od toga, nedostatak sna, zaista nije dobar za Vaše zdravlje. Nedostatak sna utiče na lučenje hormona rasta koji je povezan sa gojaznošću; kako se luči manja količina hormona, šanse da se nabaci višak kilograma su veće. Krvni pritisak obično pada tokom sna, međutim, prekidi sna mogu nepovoljno uticati na ovaj normalan pad, dovodeći tako do hipertenzije i kardiovaskularnih problema.
Istraživanja su, takođe, pokazala da nedostatak sna pogoršava sposobnost tijela da koristi insulin, što dovodi do nastupa dijabetesa. Sve više i više naučnih istraživanja pokazuju uzajamnu povezanost između nedostatka sna i bolesti.
Ne baš. Ljudima uglavnom treba ista količina sna tokom njihovog odraslog života, mada se njihov šablon spavanja može mijenjati dok stare. Stariji ljudi se mogu buditi češće preko noći i mogu zapravo spavati manje, ali njihova potreba za snom nije ništa manja nego kod mlađih ljudi.
Pošto mogu spavati manje tokom noći, stariji ljudi imaju običaj da spavaju duže preko dana. Dremke planirane kao dio dnevnih navika mogu biti korisne u podsticanju budnosti nakon što se osoba probudi.
Mozak se nikad ne odmara, samo se 'puni'. Tokom sna mozak ostaje aktivan i dalje kontroliše mnoge tjelesne funkcije, uključujući disanje. Kada spavamo, obično se nalazimo u nekom od dva stanja, REM (brzi pokreti očiju) i ne-REM čiji ciklusi traju oko 90 minuta.
Ne-REM san ima četiri faze sa posebnim funkcijama, u rasponu od pospanosti iz prve faze, kada se pojedinac može probuditi vrlo lako, do treće i četvrte faze “dubokog sna“ kada je buđenje mnogo teže i gdje se dešavaju najpozitivniji i okrepljujući efekti sna.
Međutim, čak i u najdubljem ne-REM snu, naši mozgovi i dalje obrađuju informaciju. REM san je aktivan san gdje se događaju snovi, disanje i srčani ritam se ubrzavaju i postaju neregularni, mišići se opuštaju, a oči se kreću naprijed-nazad ispod kapaka.
Buđenje usred noći i nemogućnost da ponovo spavate je simptom nesanice. Opuštajuće misli mogu pomoći u podsticanju sna više nego brojanje ovaca, što neka istraživanja navode da više ometa nego opuštanje.
Koja god tehnika da se koristi, većina stručnjaka se slaže da ako ne zaspite ponovo u sledećih 15-20 minuta, da bi ste trebali ustati sa kreveta, otići u drugu prostoriju i raditi neke opuštajuće aktivnosti kao što su slušanje muzike ili čitanje knjige. Vratite se nazad kada se osjetite pospano. Izbjegavajte gledanje u sat.
